Trumpova obećanja o rastu zaposlenosti u manuelnim djelatnostima zasad bez rezultata

"Imat ćemo bum u proizvodnji”, rekao je Trump na predizbornom skupu u saveznoj državi Georgiji u septembru 2024. godine. Tada je poručio da će njegove mjere privući “energetski zahtjevne industrije” i stvoriti “milione i milione radnih mjesta svih vrsta”.

Međutim, kako se bliži kraj njegove prve kalendarske godine drugog mandata, najavljeni rast zaposlenosti u proizvodnji još se nije materijalizovao. Naprotiv, sektori koji tradicionalno zapošljavaju veliki broj radnika bilježe pad broja zaposlenih, što ekonomisti dijelom povezuju s nestabilnom i agresivnom tarifnom politikom administracije.

Prema najnovijem izvještaju američkog Zavoda za statistiku rada (BLS), objavljenom u utorak, više sektora povezanih s proizvodnjom i logistikom smanjuje broj radnika. Transport i skladištenje bilježe gubitak radnih mjesta već treći mjesec zaredom, uz prosječni pad od 17.200 radnika u posljednja tri mjeseca. Zaposlenost u rudarstvu i šumarstvu smanjena je u prosjeku za 2.000 radnika u istom periodu.

Posebno se ističe pad zaposlenosti u industrijskoj proizvodnji, sektoru koji bi, prema Trumpovoj carinskoj politici, trebao imati najveću korist. U novembru je broj zaposlenih u proizvodnji smanjen za 5.000, čime je dostignut najniži nivo od marta 2022. godine. Zaposlenost u industrijskoj proizvodnji bilježi pad sedam mjeseci zaredom, počevši od uvođenja tzv. Carina “Dana oslobođenja”.

Jedina svjetla tačka ostaje građevinarstvo, koje je u novembru dodalo 28.000 novih radnih mjesta, te u posljednja tri mjeseca bilježi prosječan rast od oko 17.300 zaposlenih.

Administracija predsjednika Trumpa i dalje ističe proizvodnju kao ključni prioritet. Bijela kuća je u junu saopćila da će poreski i budžetski zakon “One Big Beautiful Bill” pokrenuti ekonomiju i donijeti snažan rast zaposlenosti. Također se navodi da su realne plate u prvih pet mjeseci Trumpovog drugog mandata porasle za gotovo dva posto.

Ekonomisti, međutim, ukazuju na niz pritisaka: visoke carine na čelik, aluminij i bakar, skupe kredite, inflaciju, automatizaciju i manjak kvalifikovane radne snage. “Kada ulazni troškovi rastu, smanjenje radne snage često je najbrža mjera”, rekao je Michael Reid iz RBC-a, navodi CNN.

Iako se očekuje da bi se stanje u proizvodnji moglo postepeno stabilizovati kako se početni šok od carina bude smanjivao, analitičari upozoravaju da povratak snažnog rasta zaposlenosti zahtijeva godine, a ne mjesece. U međuvremenu, pritisak na lokalne zajednice i porodične budžete ostaje snažan.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad